© 2001

Nr 4/2001

Školska buna kod lužičkih Sorbov

Morebit ste u zadnji miseci u novina čitali, da sorbska manjina u Nimškoj protestira, jer je odgovorno ministarstvo u Sachsenu (jedan od dvih saveznih zemalj, kade Sorbi u Nimskoj živu) skratio peti razred u sridnoj školi u Crostwitzu.

Škola u Crostwitzu je jedna od dvih škol, u koj je razgovorni i nastavni jezik sorbski. Pokidob je peti razred u školskom sistemu Sachsena prvi razred po osnovnoj školi, bi se škola zatvorila, ako nije prvoga ili takorekuć petoga razreda. Zvana toga je mjesto Crostwitz "srce" Gornjih Sorbov, tako da bi zatvaranje škole imalo negativne posljedice za daljne obdržanje manjinskog jezika i kulture.

Uzrok toj kritičnoj odluki ministarstva je slabi broj školaric i školarov za ov razred. Namjesto 20 školaric i školarov bilo ih je ljetos samo 17 za ov razred. Dica bi sada morala u susjedskom selu Räckelwitz u školu.

Pred početkom novoga školskoga ljeta 2001/02 su stanovniki Crostwitza počeli protestom - renovirali su fasadu školske zgrade. Tako su pokazali, da zatvaranje škole nije u njevom smislu. Večer pred početkom školskoga ljeta se je oko 1000 Sorbov našlo u Crostwitzu, ki su u nazočnosti nadležnoga ministra i drugih političarov demonstrirali protiv zatvaranja petoga razreda. Ali i to ništ nije hasnilo!

Roditelji školaric i školarov petoga razreda su ostali tvrdoglavni i su svoju dicu i dalje slali u Crostwitz u (oficijelno zatvorenu!) školu, kade su je panzionirani učitelji podučavali i kade je na nje čekalo oko 200 simpatizantov, ki su školarice i školare i njeve roditelje podupirali. Tako se je počela buna Sorbov, na sorpskom "Chróscan zbožk", ili ča su neki zvali "civilna neposlušnost". Ova svakidanja demonstracija je sadržavala i govore političarov iz Nimške i inozemstva, bezbrojne nastupe kulturnih grupov i je bila uzrok za već od tisuć prinosov u regionalni i nadregionalni medija.

Ov protest je u kratkom vrimenu nastao već nego samo borba za obdržanje petoga razreda u Crostwitzu, nego rodila se je borba za očuvanje sorbskog školskog sistema.

Kako je sve završilo?

Po četiri tajedni su roditelji poslali svoju dicu u mjesto Ralbitz u školu, a ne - kako je bilo predvidjeno od ministerija - u Räckelwitz. Ovo je druga škola u koj je podučavanje na sorbskom jeziku.

Pomoću internacionalne pažnje i podupiranja (Ceška je darovala 10.000 DM / 5.100 EURO za sorbski školski sistem) su počele diskusije o samostalni škola (freie Trägerschaft) po predkipu danske manjine u Nimškoj. Krovno društvo Sorbov "Domowina" (glavna organizacija Sorbov) je stvorila jedan okrugli stol, na kom se je opširno diskutiralo o toj ideji. Škole bi se onda financirale iz privatnih ruk. Predsjednik Domowine Jan Nuck veli, da je to samo onda moguće ako je posebna situacija Sorbov u zakonu potvrdjena i tako financiranje osigurano.